 |
|
|
Statistika
Članovi: 525
Vesti: 263
Web lokacije: 36
Trenutno je 17 gostiju na vezi
|
|
| |
|
 |
 |
| |
|
Thursday, 08 November 2007 |
|
GRADSKA BIBLIOTEKA „VLADISLAV PETKOVIĆ DIS"
PREDLOG ZA KNjIGU NEDELjE
MIĆA MILOVANOVIĆ, MOLITVA ZA OCA PROHORA,
Centar za kulturu, sport i turizam „Dragačevo", Guča, 2007.
Za ovu nedelju preporučujemo knjigu „Molitva za oca Prohora", najnovije prozno ostvarenje Milutina Miće Milovanovića, našeg sugrađanina, čije je poetsko i prozno stvaralaštvo (a ovo je njegova osma knjiga) ponelo više priznanja.
Čovek čija je životna priča pred nama svet je ugledao 1897. godine u jednom dragačevskom selu, u kući Varagića, kršten imenom Jovan, a napustio ga 1992. godine kao monah-otac Prohor. Iako je 95 zemaljskih godina izneo na svojim plećima, u jednom delu svoje ispovesti kaže: „...Jer, sve što je ljudsko, to je ništavno i prolazno, svačiji vek proleteće kao oblak preko nebesa".
Prve pouke o pismenosti dobio je Jovan u vreme Majskog prevrata i dolaska na presto Petra Karađorđevića. Kada je počeo „Veliki rat" našao se među časnim srpskim domaćinima koji preko noći, od zemljodelaca, hrabri borci za Srbiju postadoše. Na žalost, mračne nemani, koje Srbiju u poprište zla i patnje pretvoriše, kod Prizrena zarobiše puk u kome se Jovan nalazio. Vrtlog nesreće poneo ga je dalje, do logora u Varni, gde su drugi mučitelji čekali. Sa krstom Ognjene Marije na skoro mrtvom telu, i rečima molitve na usnama, nađe se, tri godine kasnije, na svom kućnom pragu. U teškom, poratnom vremenu, kada hrabri borci na čijim je bajonetima sloboda u Srbiju stigla sada kao invalidi prose, otac Jovan se nađe da, ako ne hlebom, a ono blagom i bogougodnom rečju nahrani i pomogne nejakima.
Taman se stare rane zalečiše, ali i mnoge nove otvoriše, a jauk, glad i smrt ponovo pohodiše Srbiju. Poče Drugi svetski rat, i ponovo se nebo ogreja na plamenu srpskih kuća, a reke nadođoše od krvi. I ponovo otac Jovan svu svoju fizičku snagu i duhovnu moć suprotstavi mržnji i moćnom tuđinskom oružju, da bi svoje komšije na kućnom pragu branio. Osvitao bi na zgarištima srpskih kuća, a noću, kada Srbe sahranjuju, šapatom zaupokojene molitve izgovarao. Gde zanoći, zoru ne dočeka. Tako je u manastiru Svete Trojice, Gojka Stojčevića, sadašnjeg Patrijarha, upoznao. Opet čudo, nepoznata sila, pomogla je da strahote Banjičkog logora nejakim telom i čeličnom voljom preživi, i svojom rukom ga provela kroz pakao Mathauzena, gde su mnogi Srbi, uz njegove, jedva čujne molitve, dušu ispustili. Posle ovog stratišta - opet iskušenje, da ode u Ašah, austrijski logor, gde je njegov otac 1916. umro. I taman kad je izgledalo da će konačno stići kući, i u miru živeti, neki njemu nepoznati Srbi zabraniše da molitve stradalima čita, a dočeka ga pretnja i doušnički šapat. Bilo mu je suđeno da sve preživi, da bi nova srpska stradanja dočekao.
Kada zatvori pročitanu knjigu, čitalac oseća da je suza za ocem Prohorom i svim srpskim mukama olakšala dušu, a otežalu misao osvetlila nadom.
6. novembar 2007. Dubravka Ilić
|
|
|
Monday, 05 November 2007 |
|
Nobelova nagrada za književnost za 2007. godinu
Doris Lesing, jedna od najznačajnijih britanskih književnica druge polovine dvadesetog stoleća, ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za književnost. U svojim knjigama obuhvata neke od najbitnijih društvenih problema prethodnog veka - od rasizma i feminizma, do porodice i pojedinca u savremenom društvu, te nije iznenađe što joj Nobelov komitet u Stokholmu dodeljuje ovu najprestižniju književnu nagradu u svetu uz koju ide i milion i po dolara. Laureatima Nobelove nagrade priznanja će biti uručena 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela (1833 - 1896).
Tako je Lesingova među značajnim favoritima (Filip Rot, Haruki Murakami, Amos Oz, nevidljivi Tomas Pinčon...) postala prva britanska spisateljica, jedanaesta književnica-laureatkinja, trideset četvrta žena dobitnik ove nagrade. Takođe, najstarija je dobitnica Nobelove nagrade koja se dodeljuje od 1901. godine.
Rođena je kao Doris Mej Tejlor (22. oktobar 1919) u viktorijanskoj porodici u Kermanšahu, prestonici istoimene persijske provincije, na zapadu današnjeg Irana. Odrasta u Južnoj Rodeziji (današnji Zimbabve) gde provodi detinjstvo, a sreću traži po zabačenim kolonijama. Njeni roditelji su tu kupili mnogo zemlje, jer su pokušavali da budu farmeri, ali, s obzirom da joj je otac ostao invalid u Prvom svetskom ratu, nije im išlo. Školu napušta u trinaestoj godini. Počinje da radi, najpre kao dadilja, zatim stenograf, sekretarica, čistačica, bolničarka... Čitajući političke pamflete, ali i iz velike ljubavi prema majci, počinje da piše u sedamnaestoj godini.
Dva braka, troje dece i dva razvoda obeležili su njen porodični život. Nosi prezime svog drugog muža koji će mnogo godina posle njihovog zajedničkog života postati ambasador Istočne Nemačke u Ugandi. Odbila je dve kraljevske titule za društvene zasluge (1977. i 1993), ali je prihvatila titulu počasnog pratioca britanske krune (2000).
Odbacuje tradicionalnu ulogu žene u društvu i flertuje sa komunističkim pokretom. Već prvi roman Trava peva (1950), potresno svedočanstvo o rasizmu i diskriminaciji, objavljen samo godinu dana posle dolaska u London, otkriva njen veliki književni talenat koji će joj utrti životni put i doneti svetsku slavu. Svoje odrastanje u Južnoj Africi opisaće i u pentalogiji Deca nasilja (1952/1969).
Objavljivanjem autobiografskog romana Zlatna beležnica (1962) stiče međunarodnu popularnost. Kritičari počinju da je identifikuju kao vodećeg feminističkog pisca. Slede romani Uputstva za silazak u pakao (1971) i Leto pre smrkavanja (1973).
Realističkom pisanju Lesingova se vraća u romanima Dnevnik dobrog komšije (1983) i Kad bi stari mogli da... (1984), objavljenim pod pseudonimom Džejn Somers. Kada je otkriven identitet pisca, zanimanje za ove knjige je naglo poraslo. Godinu dana kasnije (1985) publikuje roman Dobri teroristi, o ženi s idealima koja se priključuje terorističkoj organizaciji.
Kontroverzni roman Peto dete (1988) u Velikoj Britaniji podiže veliku prašinu, jer se bavi psihologijom otuđenosti u zatvorenoj društvenoj sredini i dovodi u pitanje osnovne društvene vrednosti, tj. porodicu. Radnja se dešava posle pokreta Deca cveća u Britaniji. Porodični život može da bude horor, ili to jeste: „ ... Harijet i Dejvid Lovat ostvaruju svoj san da imaju kuću, rode četvoro dece i vode srećan porodični život. Ali, kada Harijet zatrudni po peti put, ona instiktivno zna da je ova beba drugačija... Njen strah još više raste posle porođaja, kada bude suočena sa tamnim potkontinentom iz istorije ljudske rase, protiv koga ne ume da se bori...", zabeleženo je na poleđini knjige. Peto dete je jedini roman preveden sa engleskog na srpski jezik, u prevodu Tanje Slavnić. Objavila ga je zrenjaninska Agora 2004. godine (136 str), kao 3. knjigu u Biblioteci Agora, čiji je urednik Nenad Šaponja.
Nastavak ove knjige Ben u svetu je izašao 2000. uz veliki publicitet, a ove godine objavljuje roman Pukotina.
Nobelova nagrada joj je dodeljena za celokupno stvaralaštvo, između ostalog, zbog „epskog narativnog dara o ženskom iskustvu, koji sa skepticizmom, strašću i vizionarskom snagom posmatra ovu raspolućenu civilizaciju".
30. oktobar 2007. Milica Baković
|
|
|
Monday, 05 November 2007 |
|
Svetska pop i ritam i bluz zvezda Rijana (Rihanna), čiji hit "Umbrella" mesecima ne silazi sa svetskih top-lista, dolazi u Beograd. Beogradski koncert u okviru njene aktuelne turneje "Good girl gone bad" zakazan je za subotu, 24. novembar, u 20.30 časova u Beogradskoj areni.
Rijana je jedna od najvećih, ako ne i najveća, pop senzacija u poslednjih nekoliko godina. Ova 19-godišnja devojka poreklom s karipskog ostrva Barbadosa probila se u američki muzički vrh gotovo preko noći. Producentu i reperu Džej Ziju (Jay-Z) nije trebalo mnogo da prepozna njen talenat i potencijal i - zvezda je rođena. Rijana nikad nije bila tinejdžerska atrakcija, već se odmah nametnula kao velika zvezda, pevačica i muzičar koja pleni zrelošću.
Nakon milion prodatih kopija debi albuma "Music for the Sun" i još većeg uspeha narednog - "A Girl Like Me", početkom 2007. godine Rijana okuplja najbolju ekipu za svoj treći studijski album - "Good girl gone bad". Među muzičarima s kojima je sarađivala na ovom albumu su, pored Džej-Zija, Ne-Jo (Ne-Yo) i Timbaland (Timbaland), čije su tri pesme na albumu, ali i Džastin Timberlejk (Justin Timberlake), koji se potpisuje kao koautor.
Album je debitovao 5. juna i odmah zauzeo prvo mesto na svim američkim top-listama, uključujući i deset nedelja provedenih na vrhu britanske top-liste, što se nije desilo od 1992. godine, kada je Vitni Hjuston izbacila pesmu "I Will Always Love You". Prvi singl s ovog albuma - "Umbrella", bio je hit proteklog leta. Za tu numeru Rijana je dobila i MTV video nagradu za najbolji singl i spot godine. Potom su usledili hitovi "Shut Up and Drive", "Don't Stop The Music" i "I Hate That I Love You", na kom gostuje i Ne-Jo.
Sedam nedelja nakon što je izašao, album je postao zlatni u Americi i platinasti na "United World Albums Chart" listi. Sredinom septembra Rijana je krenula na turneju koja obuhvata sve veće evropske i američke gradove.
Kako je najavljeno, cena karata za Rijanin beogradski koncert biće 1.600 dinara za parter, 2.800 za tribine I i 2.200 dinara za tribine II, dok će karta za VIP mesta biti 4.000 dinara, a za lože 7.800 dinara.
|
|
| | << Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Sledeća > Kraj >>
| | Rezultati 33 - 40 of 68 | |
|
 |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
|
 |