shadow_left
 
Shadow_R

Korisnici






Zaboravili ste lozinku?
Nemate nalog? Napravite nalog

Mailing lista






Anketa

Novi izgled prezentacije ....
 

Statistika

Članovi: 548
Vesti: 286
Web lokacije: 36
 
 
HRISTOS VOSKRESE! VAISTINU VOSKRESE!  tampaj E-pošta
Sunday, 24 April 2011

'Ja sam vaskrsenje i život. Koji veruje u mene ako i umre živeće...'
[Jovan 11, 25] hristos_voskrese

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, jer je na taj dan Isus Hristos, Gospod i Bog naš, vaskrsnuo iz mrtvih, pobedio smrt i svim ljudima, od praroditelja Adama i Eve darovao večni život. Zbog velikog značaja ovog događaja svaka nedelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka se smatra za mali Vaskrs. To je pokretni praznik i praznuje se posle jevrejske Pashe u prvu nedelju posle punog meseca, koji pada na sam dan prolećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja [po gregorijanskom kalendaru]. Za ovaj praznik u narodu su uobičajeni mnogi lepi običaji, koji naročito vesele decu. Za taj dan se farbaju jaja, zato što je baš jaje simbol obnavljanja prirode i života. Naročito crveno jaje predstavlja radost, i to kako za one koji ga daruju drugome, tako i onome ko ga prima. Zašto baš crvena boja, postaviće mnogi od vas pitanje? Zato, što ona predstavlja Spasiteljevu nevino prolivenu krv na Golgoti, a to je ujedno i boja Vaskrsenja, zato što njega ne može biti bez stradanja i smrti. To i jeste istinska i prava boja Hrišćana i naše Crkve.

U nedelju rano, pre zore, Marija Magdalina, Marija Jakovljeva, Salomija i druge žene pošle su sa spremljenim mirom na Hristov grob. Veliki kamen kojim je Hristov grob bio zatvoren odvaljen je, grob je prazan! Na kamenu sedi anđeo Gospodnji, sa licem kao munja i odelom belim kao sneg. Stražari vojnici su ukočeni od straha. Anđeo blagovesti mironosnicama: 'Ne bojte se, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde jer ustade, kao što je kazao... Idite brže i kažite učenicima Njegovim da je vaskrsao.' Žene kreću, a u isto vreme zbunjeni vojnici-stražari trče u grad da obaveste jevrejske glavare o onom što su videli.

Raduju se ljudi, raduje se sva priroda!

Hristos je vaskrsao, đavo i smrt su pobeđeni!

Svojim čudesnim vaskrsenjem Gospod Isus Hristos otvorio je i nama put u život večni, otvorio put ka konačnom vaskrsenju mrtvih u poslednji dan, dan Njegovog drugog dolaska

'Ovo je dan koji stvori Gospod,
radujmo se i veselimo se u njemu!'


Vaskršnje slavlje

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja rečima: 'Hristos Vaskrse!' i 'Vaistinu Vaskrse!' Taj pozdrav traje sve do Spasovdana

Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali sveću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi celu kuću. Ukoliko se ne ume da otpeva vaskršnji tropar, naglas se čita 'Oče naš' i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika Posle zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu.

Tucanje jajima. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za decu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, 'Hristos Vaskrse' i 'Vaistinu Vaskrse'. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.
Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

'O vaskrseniju se tuku šarenim i crvenim jajima, tj. udaraju vrhovima jaje o jaje, pa koje se razbije ono uzme onaj koji je razbio.To čine kod namastira i kod crkve i nepoznati ljudi, ali treba najprije da vide jaje jedan drugome: jer neki probiju jaje odozdo te iscijede žujce i bjelance, pa naliju voska da je tvrđe. Drugi dan vaskrsenija [u ponedjeljnik] ko ne ode u crkvu na jutrenju, onoga [npr. u Srijemu i u Bačkoj] hoće da poliju vodom ili da bace u vodu; zato se kaze onda: danas idu godišnjaci u crkvu [tj. oni koji idu samo od godine do godine]. Od vaskrsenija do Spasova dne govori se, kad se dvojica sretnu na putu, ili kad koji kome dođe u kuću: Ristos vaskrs [mjesto dobro jutro, pomoz' Bog i dobar veče] i odgovara se vaistinu vaskrs; tako i kad se pije, mjesto spasuju se i na zdravlje.' [Srpski rječnik: Vuk Stefanović Karadžić, Nolit, Beograd, 1977.]

 
 
Strastna sedmica  tampaj E-pošta
Tuesday, 19 April 2011

Veliki ponedeljak - sećanje na Hristov put u Jerusalim kada je prokleo besplodnu smokvu; i na Josifa koga su braća prodala u Egipat.

Veliki utorak - Hristos propoveda u Jerusalimskom hramu. Starešine jevrejske traže načina da ga uhvate i ubiju. Ovoga dana crkva podseća vernike na priču "o deset devojaka" iz Jevanđelja.

Velika sreda - sećanje na ženu koja je mirom pomazala Hrista i tako ga pripremila za pogreb i na Judu izdajnika, koji je odlučio da izda svoga učitelja za 30 srebrnika.

Veliki četvrtak - uspomena na Hristovu Tajnu večeru sa učenicima, kada je ustanovljena Sveta Tajna Pričešća. Ovoga dana je Hristos uhvaćen i predat na stradanje i smrt.

Veliki petak - dan Hristovog stradanja i smrti.

VELIKI PETAK                                          

Velika žrtva je prinesena . Pošto Bog Otac ne gleda na svet kao na materijalan i duhovan, već sve stvoreno vidi kroz Sina Svojega, i pošto je ljudski rod pao u ropstvo prirode, znači propadljivog, smrti, Sin Božiji ovaplotio se, proživeo zemaljski život u ljudskom telu i na kraju umro mučeničkom smrću na krstu - da bi vaskrsao, podigao iz groba ljudsku prirodu i tako otvorio ljudima put ka večnom životu.

Na krstu je stradao Jedini bez greha, a ispratili su Ga povicima "Raspni ga!". Hristos je razapet "u vreme Pontija Pilata", ali svakim svojim grehom mi Ga ponovo i ponovo razapinjemo.

Na Veliki petak Crkva je sve momente sveštenih događaja spasenja sveta označila bogosluženjem. Vreme hvatanja Spasitelja u Getsimanskom vrtu i osudu NJegovu od arhijereja i starešina na stradanje i smrt - bogosluženjem jutrenja, vreme vođenja Spasitelja na sud ka Pilatu - bogosluženjem prvog časa, vreme osude Gospoda na sudu kod Pilata - bogusluženjem trećeg časa, vreme krsnih stradanja Hrista - šestim časom, a skidanje tela Hristovog sa krsta - večernjom (na večernju iznosi se plaštanica na sredinu hrama, radi poklonjenja mrtvom Gospodu, na njoj predstavljenom). Časovi na Veliki petak svršavaju se ovim redom: prvi, šesti, deveti i zovu se carski časovi - jer su vizantijski carevi uvek prisustvovali na ovim časovima u crkvi, a posle njih je bivalo mnogoljetije carevima.

Velika subota - dan Hristovog pogreba i silaska u ad. U sve dane ove sedmice posti se strogi post. Na Veliki petak ne jede se ništa, osim malo suve posne hrane i vode.

 
Cveti  tampaj E-pošta
Friday, 15 April 2011
Cveti15.jpg

Praznik kojim Srpska pravoslavna crkva obeležava ulazak Isusa Hrista u Jerusalim.

Cveti su pokretni praznik koji se slavi dan posle Lazareve subote, Vrbice. Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV veka, za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim.

Isus je u grad ušao jašući na magarcu, a narod ga je dočekao je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama palmove grančice.

Ovim praznikom obeležava se poslednja nedelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i vaskrsenja.

Praznik Cveti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka nove ere.

 
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sledeća > Kraj >>

Rezultati 1 - 8 of 88